Ključ protiv stresa
Ako ste među onima koji pate od previše stresa, znate što znači ne moći se kontrolirati, biti bez pravog osjećaja tko ste i što možete ponuditi. Takvi se ljudi zbog osjećaja gubitka identiteta i samopoštovanja bore za bilo kakav oblik kontrole. Čini se kao da mnogi putevi vode tom cilju: neki ipak idu stranputicom, a drugi putem konačnog sloma. Ključ za prijateljevanje sa stresom je u ponovnom zadobivanju osjećaja kontrole. Prvi je korak razlikovanje krutosti ili umjetne kontrole i one prave, istinske, kada uzimate vlastiti život u svoje ruke.
Kad vladate osjećajem kontrole, stres postaje “Začin” životu, izazov umjesto prijetnje. Niste zabrinuti i ne bojite se da biste mogli biti izbačeni iz ravnoteže: znate da ćete se uvijek “dočekati na noge”. I više od toga, znate da ćete izaći na kraj sa svime što dođe i uvijek izvući i nešto dobro za sebe. To možete jer sami odgovarate za svoje zdravlje, osjećaje i ponašanje.
Odgovornost za ono kako se osjećate i što činite daje vam osjećaj vlasti nad samim sobom, što nam, pak, omogućuje da ovladamo stresom. Paradoksalno je da taj osjećaj vlasti nad samim sobom češće proizlazi ne iz voljnog napora, nego baš obrnuto, ako pustimo neke stvari da se odvijaju same od sebe. Ako popustite i ne inzistirate na tome da kontrolirate sve što se događa u vašoj okolini, koja kao uostalom i ljudi u njoj može biti kruta, kad shvatite da vaši osjećaji, ponašanje, osjećaj vlastite vrijednosti i identiteta ne ovise neprekidno o vanjskim utjecajima, prestanite se boriti s fantazijom i bolnim nestvarnim očekivanjima. Stres vas tada mimoilazi!
Dr. Franz Enzmann
Dr. Franz Enzmann je član Njemačkog društva za dijabetes i Njemačkog endokrinološkog društva te Društva za bioimunoterapiju. On je inžinjer biokemije. Diplomirao je na sveučilištu u Erlangenu 1964. Slijedećih 30 godina radio je diljem svijeta na brojnim projektima vezanima uz razvoj umjetnih hormona za liječenje endokrinih bolesti. Već od najranijih dana prepoznao je važnost mitohondrija za pojedine aspekte bolesti, te je razvijao koncept liječenja mitohondrija. U tu svrhu izolirao je koenzim Q10, ključni spoj za njihovo ispravno funkciju . Dr. Enzmann uspio je osnutkom mse Pharmazeutike otvoriti novo poglavlje medicine, medicinu mitohondrija. Upravo zahvaljujući spoznajama o ulozi mitohondrija u brojnim kroničnim bolestima koje pogađaju izrazito mnogo ljudi u razvijenim zemljama može se, djelovanjem na mitohondrije, promijeniti tijek bolesti ili spriječiti njihovo pojavljivanje.
Upoznajte koenzim Q10
Jedan od glavnih aktera u ovoj lepezi mitoceutikala je svakako koenzim Q10, često pod imenom ubiquinol ili u oksidiranom obliku ubiquinon.
Kisik je neophodan za održavanje svih oblika života, a također i voda. Vitamini su neophodni, također i bjelančevine, ugljikohidrati i masti. Ne u istoj količini niti tim redosljedom, no svakako su nužni. Hrana je prijeko potrebna jer nas opskrbljuje sa svim neophodnim nutrijentima. Ne bismo mogli preživjeti dulje od nekoliko minuta bez kisika, nekoliko dana bez vode i dulje od nekoliko dana bez hrane.
Isto je poznata činjenica da tijelo ne može preživjeti bez koenzima Q10. Ako količine Q10 u tijelu počnu padati, to se odmah vidi i na našem zdravlju. Istraživači su, proučavajući ulogu koenzima Q10 u ljudskoj biokemiji ustanovili da kad količina koenzima Q10 padne za više od 25%, mnoge bolesti kreću u akciju i počinju se manifestirati. To mogu biti smetnje i bolesti od povišenog krvnog tlaka i infarkta srca do pada imunosti i maligne bolesti. Ako vrijednosti padnu ispod 75% vrijednosti, život više nije moguć.
Prirodna proizvodnja koenzima Q10 (biosinteza) iz hrane, dovoljna je za stanice mlade i zdrave osobe. No ta prirodna biosinteza koenzima Q10 može postati nedostatna u slučaju povećanih potreba za energijom. Fizički stres, jako intenzivno vježbanje, teški posao, zagađenje iz okoliša, psihološki stres, kao i bolesti u kojima je potrebna povećana količina energija iz Q10 – sve to može dovesti do povećanih potreba. Studije pokazuju da se mogućnost biosinteze Q10 u organizmu smanjuje s dobi. U dobi od 50 godina, stvara se svega 75% količine koja se stvara kod osobe od 20 godina. U stanicama organa kojima treba veća količina energije, Q10 se nalazi u većim koncentracijama.
Mitohondriji – čuvari našeg zdravlja
Sve što naše tijelo čini, od kretanja, održavanja topline, do razmišljanja i pamćenja, treba energiju. Energija koju upotrebljavamo dolazi iz bjelančevina, ugljikohidrata i masti iz naše hrane. No mi je ne možemo upotrijebiti izravno, nego je moramo pretvoriti u oblik energije koju stanice mogu upotrijebiti , a to je spoj pod imenom adenozintrifosfat (ATP). Možemo o njemu razmišljati kao o bateriji koja pretvara kemijsku energiju u drugi oblik (u ovom slučaju električni) koji je lakši za upotrebu. Ta konverzija energije iz hrane u ATP, potreban našem tijelu, odigrava se u mitohondrijima. Ako mitohondriji ne rade kako treba, tada nemamo dovoljno mogućnosti da pretvorimo hranu u ATP. Za stanice koje trebaju mnogo ATP-a, npr. mišići, to postaje problem – one postaju slabije i brže se umaraju.
Dakle, glavna je uloga mitohondrija proizvodnja energije i smatramo ih energijskim centralama u svim stanicama organizma. To su organele koje djeluju na sličan način kao i probavni trakt: razgrađuju hranjive tvari i stvaraju molekule bogate energijom koja je potrebna svakoj živoj stanici. Ti biokemijski procesi u stanici smatraju se staničnim disanjem. Veliki dio reakcija koje su uključene u stanično disanje događa se u mitohondrijima. Mitohondriji su dakle aktivni dijelovi stanice (organele) koji stanice pune energijom.
Mitohondrijska medicina
Mislite pozitivno, budite aktivni i družite se
Što to znači? Imajte povjerenja u vlastite snage, u mogućnosti rješavanja bilo kakvih radnih, emocionalnih, društvenih ili drugih problema! Tajna uspjeha naših akcija i čitavog našeg života je baš u našem stavu prema životu – ako je pozitivan, pun povjerenja, entuzijazma i volje – onda će i naš život biti takav – pun entuzijazma, energije, veselja i sreće. U takvoj klimi punoj pozitivnih vibracija nema mjesta za bolest, loše raspoloženje ili nesreću. Hoćemo li misliti pozitivno, ovisi o nama samima. Ako nam sve predstavlja problem, ako se ne smijemo i ne veselimo, bolest i nesreća zakucat će na naša vrata. Nasuprot tome, vedre, vesele osobe, koje vjeruju u sebe i često se smiju prolaze kroz život lakše noseći se s problemima. Rješavaju ih mirno kako dolaze, ne preave od njih nerješive zagonetke.
Također, vrlo je važno biti aktivan, sudjelovati u kulturnom životu, ići u kazalište, kino, na koncerte, izložbe, čitati knjige i raspravljati o njima sa svojim prijateljima. Najlošije što možete napraviti je povući se iz društva, izgubiti kontakte s prijateljima i znancima, sjesti pred televizor i ne micati se iz kuće. To se, nažalost, često dogodi ljudima kad odu u mirovinu, posebno muškarcima, koji su imali važnu funkciju. Nema više svakodnevnih zadataka, poticaja, obaveza, ne zvone telefoni. osjećaju se kao da nikom više ne trebaju i nemaju više jasan cilj. Postaju depresivni, gube interes, a kako nema više jasnih poticaja, dolazi i do problema s pamćenjem i koncentracijom, što postaje dodatni razlog izbjegavanja odlaska u društvo. Žene se lakše nose s odlaskom u mirovinu, imaju sad i više vremena za višestruke obaveze u obitelji.
Prije nekoliko godina završena je tzv. Grantova studija koja je uključila 268 studenata sa Sveučilišta Harvard koji su strudirali u razdoblju 1939.-1944., i praćeni su tijekom života barem svake dvije godine putem upitnika, osobnim kontaktima, intervjuima, razgovorima s njihovim liječnicima, bilježeni su njihovi društveni uspjesi i postignuća u karijeri, privatni život, brakovi, djeca, život u mirovini. Cilj te studije bio je da ustanovi prediktore zdravog starenja. Glavni istraživač te studije, psihijatar George Vaillant, objavio je opis studije, metodologiju i rezultate u tri knjige. Vaillantov glavni zaključak je da: “topli odnosi tijekom čitavog života imaju najsnažniji pozitivni utjecaj na osjećaj životnog zadovoljstva.” Ili drugim riječima: Sreća je ljubav. Točka. i “Jedina stvar koja je zaista važna u životu je vaš odnos s drugim ljudima!”
U skladu s tim rezultatima je i postavka, njegujte svoje odnose u obitelji, na poslu, s prijateljima i susjedima. Budite otvoreni za nova poznanstva, u svakom novom poznanstvu možemo otkriti nešto novo, nešto drukčije, nešto inspirativno. Životi nam se razlikuju, no često se isprepliću, otvaraju se novi vidici, učimo jedni od drugih.